DJ-i su vratili stari vinil na novu scenu

Povratak gramofonske ploče: Za album trubača iz Jajca kolekcionari daju i 1.000 eura

Pojavom CD-a početkom 90-ih godina prošlog stoljeća učinilo se kako gramofonska ploča zauvijek odlazi u prošlost. No, vrijeme je pokazalo kako punoću zvuka izbrazdanog vinila po kojem 'grebe' gramofonska igla nije lako nadmašiti.

Foto: Anadolija

Osim zbog zvuka, ploča se cijeni i zbog omota. Malo je poznato da je upravo pojava DJ-a i elektronske muzike vinilu podarila novi život. Vinili sa ex-yu scene danas dostižu cijenu od hiljadu eura, a kupuju ih kolekcionari od Japana do Meksika, javio je dopisnik Anadolije.

Najbolje mjesto za razgovor o pločama u Zagrebu bez sumnje je sajam ploča, stripa i plakata u klubu Močvara koji se održava dvaput godišnje. Ove zime predstavilo se dvadesetak domaćih izlagača i gost iz Slovenije. Ugodno je vidjeti kako dio publike i prodavača čine mladi ljudi, tinejdžeri upečatljivih frizura s gitarama preko leđa, hipiji, punkeri, metalci… Na pitanje u koliko se boja proizvode vinili, odgovor je jasan - u svim bojama, iako su crni uobičajeni.

Najskuplja ploča trubača iz Jajca

Prvo mjesto među najskupljim ex-yu pločama već neko vrijeme pripada srpskom džez trubaču Dušku Gojkoviću, rođenom u Jajcu. Njegov album "Snap Shot" iz 1983. godine među kolekcionarima postiže vrtoglavu cijenu od hiljadu eura. Gojković je jedan od pionira fuzije džeza sa elementima balkanskog folklora, ostvario je značajnu karijeru u inozemstvu i objavio 15 samostalnih albuma. Ploče koje je izdao na prostoru bivše Jugoslavije sad se cijene, jer kolekcionari traže upravo originale.

Drugo vinilno iznenađenje, kojeg je neko možda zaboravio na prašnjavom tavanu, elektronski je novosadski sastav iz '80-ih imena Rex Ilusivii čiji album vrijedi, ako su ploča i omot očuvani, oko 300 eura.

Gramofonske ploče kao životni izbor

Darko Mikulec, ekonomist i zaljubljenik u muziku, napustio je profesionalnu karijeru bankara prije skoro 20 godina i posvetio se trgovini pločama, a danas mu u poslu već pomažu sinovi Ian i Martin.

Posao s pločama Darko je započeo preko interneta i na sajmu na zagrebačkom trgu, pa njegov štand sada nosi ime 'Stari diler sa Cvjetnog trga'. Stanje na tržištu, kaže, mijenja se iz dana u dan. Sajmovi su nastali kad su se ploče početkom 90-ih prestale otiskivati, ali potražnja za njima nije prestala, unatoč pojavi CD-a.

"Najveći sajam ploča odvija se dvaput godišnje u Utrechtu gdje redovno odlazim 15 godina. To je jedini sajam na svijetu gdje dolaze prodavači iz cijelog svijeta, tako da se prodaje roba od Meksika do Japana i najjača europska roba - engleska“, priča Darko koji ima većinom engleske i ex-yu ploče štampane  u bivšem Jugotonu, RTB-u i Diskotonu, najjačim izdavačkim kućama nekadašnje Jugoslavije.

Ploče su, kaže za AA, tražene jer kolekcionari žele drugačije omotnice, drugačije ploče ili jednostavno muziku s ovih prostora.

Od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju Darko se više ne mora brinuti kad prelazi preko granice s rabljenim pločama. Carinici propuste njegov kombi pun vinila prema Milanu, Parizu, Beču ili Barceloni, što prije nije bilo moguće. Darko ne odlazi na sajam kako bi samo prodavao, nego i kupovao i mijenjao se s drugim kolekcionarima.

Vrijednost ovisi o omotu, godini i izdanju ploče

Cijene ploča stalno variraju ovisno o stanju na tržištu, a tržište je i internet, odnosno eBay kao najveća aukcijska kuća u kojoj ljudi iz cijeloga svijeta izlažu i prodaju ploče.

Darko ili "Stari diler sa Cvjetnog" kaže da je prije desetak godina bio jako tražen rock 70-ih, grupe poput Drugog načina, Yu-grupe, Korni grupe ili Igre staklenih perli, a sad se najviše traže ploče iz 80-ih godina; punk, novi val ili ploče koje imaju neke specijalne dionice zanimljive DJ-ima koji su oduševljeni pločama starim i po 30 godina.

Neki od domaćih vinila prije deset godina imali su cijenu od svega nekoliko eura, dok danas vrijede i po više stotina eura. Vrijednost ploče ovisi o očuvanosti omota i samog vinila, kao i o godini i izdanju.

DJ-i su vratili stari vinil na novu scenu

'Revival' ploča pojavio se kad su ih DJ-i počeli slušati i nabavljati kako bi radili vlastite mikseve za partyje, čime su dali veliki obol povratku vinila na sajmove i na internet tržište.

"Početkom 90-ih godina, kod nas je većina kolekcionara prodala svoje gramofonske ploče i prešla na CD, dok se danas primjećuje suprotan trend, a to je da CD kao nosač zvuka sve više slabi i prodaja u svijetu mu pada, dok se gramofonska ploča vratila na mala vrata i prodaja joj raste godišnje od 50 do 100 posto.

To još nisu nekadašnje naklade, ali se svaki novi album izdan u svijetu štampa i na vinilu u nakladama od 5.000 do 10.000 primjeraka.

Najveća tvornica za štampanje gramofonskih ploča u Evropi je u Holandiji, u Haarlemu. Tamo se mjesečno štampa preko 500.000 novih vinila, a imaju i pogon za izradu omota, priča Darko.

Za dobar zvuk, osim dobre ploče, potreban je i dobar gramofon kojega se može nabaviti u svim boljim dućanima, preko oglasa ili na sajmu antikviteta. Vrijedne su podjednako singlice i longplejke, a prema mišljenju audiofila, jedini nosač zvuka koji se kvalitetom može mjeriti s vinilom je magnetofonska vrpca.